Zemljovid - Jiuzhaigou

Jiuzhaigou
Jiuzhaigou (kineski: 九寨溝, pinyin: Jiǔzhàigōu; tibetski: Zitsa Degu; što znači "Dolina devet sela") je nacionalni park smješten u istoimenoj županiji autonomne prefekture Ngawa, na sjeveru kineske jugozapadne pokrajine Sečuan. Jiuzhaigou je najpoznatiji po svojim višekatnim slapovima i šarenim jezerima zbog čega je u V. kategoriji zaštite u sustavu IUCN-a, ali i upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji od 1992. godine.

Jiuzhaigou se nalazi na južnom dijelu gorja Minshan, oko 330 km sjeverno od glavnog grada pokrajine, Chengdua. Ime je dobio po devet tibetanskih sela koja se pružaju njegovom duljinom, od kojih su sedam još uvijek naseljena s oko ukupno 1000 stanovnika.

Nacionalni park ima površinu od 720 km², s tampon zonom od 600 km², a sastoji se od više povezanih dolina na visinama od 1.998 (kod jaruge Shuzheng) do 4.800 metara (jaruga Zechawa na vrhu planine Ganzigonggai). Kako je smješten na spoju tibetanske i Yangtze visoravni, njome se protežu rasjedi koji su uzorkom mnogih potresa, a koji su oblikovali njegov geološki krajolik. Najzanimljiviji su visoke krške formacije koje je tisućljećima oblikovano djelovanjem ledenjaka, potresima i vodom. Najpoznatija su njegova brojna bistra ledenjačka jezera koja su nastala prirodnim branama od lavina kamenja. Naslage karbonata su betonirale ove brane i dale šarene boje ovim jezerima. Brojna jezera su uzvodno i nizvodno ograđena naslagama vapnenačke sedre i plićinama. Na dva mjesta je nekoliko jezera poredano u nizu terasa odvojenih branama sedre: Shuzheng jezero s 19 i Nuorilang s 18 jezera u nizu. Ona su veća, ali manje geološki razvijena od slikovitih jezera Huanglonga na jugu Sečuana.

Područje Jiuzhaigoua se sastoji od tri doline: jaruga Rize i Zechawa koje se u njegovoj sredini spajaju u jarugu Shuzheng. Znameniti su i njegovi slapovi, kao što su slapovi Xionguashai ("Pandino jezero") i Zhengzhutan ("Biserni plićak"), od kojih se ovo drugo nalazi nizvodno od većeg kalcitnog jezera Zhengshutana.

Veliki raspon visina i bogata flora pridonose i životinjskoj bioraznolikosti. Iako nisu provedena sustavna istraživanja, zna se da u Jiuzhaigou obitava 10 vrsta velikih sisavaca među kojima sui ugrožene vrste: veliki panda, zlatni prćastonosni majmun, patuljasti panda, sečuanski takin i Thoroldov jelen. Od 131 vrste ptica, na lokalitetu su zabilježene: kineski monal, snježnoobrazni Garrulax i endemska Tengmalmova sova.

* Edward Hoagland i Michael Yamashita, China's Mystic Waters, National Geographic Magazine, Washington DC, br. 215. (3.), str. 82. – 97.

 
Zemljovid - Jiuzhaigou
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Jiuzhaigou
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Jiuzhaigou
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Jiuzhaigou
OpenStreetMap
Zemljovid - Jiuzhaigou - Esri.WorldImagery
Esri.WorldImagery
Zemljovid - Jiuzhaigou - Esri.WorldStreetMap
Esri.WorldStreetMap
Zemljovid - Jiuzhaigou - OpenStreetMap.Mapnik
OpenStreetMap.Mapnik
Zemljovid - Jiuzhaigou - OpenStreetMap.HOT
OpenStreetMap.HOT
Zemljovid - Jiuzhaigou - CartoDB.Positron
CartoDB.Positron
Zemljovid - Jiuzhaigou - CartoDB.Voyager
CartoDB.Voyager
Zemljovid - Jiuzhaigou - OpenMapSurfer.Roads
OpenMapSurfer.Roads
Zemljovid - Jiuzhaigou - Esri.WorldTopoMap
Esri.WorldTopoMap
Zemljovid - Jiuzhaigou - Stamen.TonerLite
Stamen.TonerLite
Zemlja (geografski pojam) - Kina
Zastava Kine
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je četvrta na svijetu (iza Rusije, Kanade i SAD-a) i obuhvaća 9.596.960 km². Pruža se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).

Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadžikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bo Hai, Istočnokinesko i Južnokinesko more. Ukupna duljina kopnene granice Kine je 22.147 km.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
CNY Renminbi (Renminbi) ¥ or 元 2
ISO Jezik
ZH Kineski jezik (Chinese language)
UG Ujgurski jezik (Uighur language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Afganistan 
  •  Indija 
  •  Kazahstan 
  •  Kirgistan 
  •  Kraljevina Butan 
  •  Laos 
  •  Mjanmar 
  •  Mongolija 
  •  Nepal 
  •  Pakistan 
  •  Sjeverna Koreja 
  •  Tadžikistan 
  •  Vijetnam 
  •  Rusija